Danas su u Mostaru potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih poticajnih sredstava između Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i 53 poslovna subjekta s područja Federacije BiH.
Ugovori su potpisani u sklopu grant sheme „Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća“ za 2017. godinu čija je vrijednost 1.684.126,25 konvertibilnih maraka.
Pomoćnik federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Zdravko Čerović istakao je da je jedan dio potrebnih sredstava osigurala Federalna vlada, a drugi, u iznosu od 450 000 KM osiguran kao donatorska sredstva Europske unije kroz realizaciju projekta Lokalnog integriranog razvoja, koji provodi UNDP u BiH.
Na natječaj je pristiglo 166 projektnih prijava, od kojih su 53 ocijenjene kao uspješne. Iz oblasti drvoprerade pristiglo je 13 prijava, a po 12 iz metaloprerade i proizvodnje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.
Šest prijava je iz oblasti računarskog programiranja, a po pet iz proizvodnje proizvoda od plastičnih masa i obrade tekstila, obuće i kože.
Ukupna vrijednost svih projekta je oko 4.500 000 maraka, a mala i srednja poduzeća u realizaciji ovih projekta sudjelovat će sa oko 2.800 000 maraka, kazao je Čerović.
– Maksimalno trajanje projekta je osam mjeseci, a nakon toga se nadamo kako ćemo imati minimalno 158 novih radnih mjesta – naglasio je.
Jedan od potpisnika ugovora direktor i vlasnik tvrtke „Eko sir Puđa“ iz Livna, Tomislav Puđa, kazao je kako je njegova firma dobila oko 43 tisuće maraka.
– Grant sredstva su nam omogućila, uz vlastito financiranje, nabavu nekoliko strojeva koji su jako bitni u današnjem vremenu kada sir mora biti kvalitetan i lijepo upakiran, kako bismo bili što konkurentniji na tržištu – kazao je Puđa.
Direktor tvrtke Lončar plast iz Posušja Ivan Lončar ustvrdio je kako oni ukupno investiraju pola milijuna, a Federalno ministarstvo razvoja ih pomaže sa 30 tisuća maraka.
Najveći broj korisnika grant sheme dolazi iz Zeničko-dobojskog kantona, njih 13, iz Hercegovačko-neretvanskog je 11 korisnika, Sarajevskog osam, Tuzlanskog i Srednjobosanskog po šest, Unsko-sanskog i Hercegbosanskog po tri, Posavskog dva, te Zapadnohercegovačkog jedan korisnik
