Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta jučer, 8. 11. 2016. godine organiziralo je sastanak na kojem su prezentirani dosadašnji rezultati implementacije EU akta za mala i srednja preduzeća (SBA – Small Business Act) objavljeni u publikaciji lndeks MSP politika – Zapadni Balkan i Turska 2016, kao i specificnosti procesa prikupljanju podataka u Federaciji BiH.
U svom obraćanju, Federalni ministar razvoja podruzetništva i obrta Amir Zukić, rekao je da je ovaj akt jedan ključnih za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja u Federaciji BiH i za njen razvoj, a da je broj prisutnih predstavnika pozvanih mapiranih institucija iz FBiH dokaz evidentnog napretka u poimanju značaja SBA procesa. Pored mninistara Zukića na prezentaciji je sudjelovao i nacionlani SBA koordinator gospodin Dragan Milović.
Na prezentaciji, koju je vodio Adis Fajić, SBA koordinator zaFederaciju Bosne i Hercegovine, sudjelovali su predstavnici institucija federalne i županijske razine vlasti, Gospodarska i Obrtnička komora, Udruženje poslodavaca FBiH, regionalnih razvojnih agencija Federacije BiH i predstavnici ostalih mapiranih SBA institucija.
SBA (Small Business Act) ili akt o malim i srednjim preduzećima, je sveobuhvatni okvir politika koje države trebaju donositi i razvijati kako bi se poboljšala poduzetnička klima te omogućio brši rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te samim time poboljšalo investiranje, ulaganje i zapošljivost radne snage.
SBA ima deset (dvanaest) osnovnih dimenzija:
- Poduzetničko učenje i žensko poduzetništvo,
- Stečaj i druga prilika za mala i srednja poduzeća,
- lnstitucionalni i regulatorni okvir za izradu politika malih i srednjih poduzeća,
- Operativna sredina za mala i srednja poduzeća,
5a. Usluge podrške za mala i srednja poduzeća i start-up,
5b. Javne nabave,
- Pristup financijama za mala i srednja poduzeća,
- Norme i tehnički propisi,
8a. Poduzetničke vještine,
8b. lnovacijska politika za mala i srednja poduzeća,
- Mala i srednja poduzeća u zelenom gospodarstvu,
- lnternalicionalizacija malih i srednjih poduzeća.
Deset (dvanaest) dimenzija SBA standardno se analiziraju kroz više od 100 indikatora poduzetničkih politika, od kojih su neke od dimenzija i indikatora podijeljeni na pod dimenzije i pod indikatore. Kao rezutat izvještaja koji treba biti sveobuhvatan i prema već unaprijed zadanoj metodologiji OECD-a procjenjuje se razina poduzetničke klime i poduzetničkih politika koje određena država ima i trenutno provodi. Postoji pet razina koji reflektiraju stanje, a koji su posljedica dobivenog izvještaja i popunjenog upitnika, njih za svaku pojedinu državu definira evaluacijski odbor na razini EU, a prema prikupljenim podacima i popunjenim upitnicima s terena.
Proces se provodi na način da se svi indikatori politika mjere svake tri godine. Opsežne izvještaje o napretku politika SBA za zemlje pristupnice EU redovno sačinjava konzorcij koji čine: OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, ETF – Europska trening fondacija, EBRD – Europska banka za obnovu i razvoji EC – Europska komisja, te SEECEL- Centar za poduzetničko učenje u Jugoistočnoj Europi. lzrada izvještaja koji je zasnovan na rezultatima dvije paralelne procjene, počinje sa samoprocjenom država, koje izvještavaju po uspostavljenim indikatorima i zadatoj metodologiji ocjene. Napredak SBA u BiH do sada je tri puta evaluiran, 2009., 2012. i 2015. godine. Zadnji proces procjene implementacije SBA u BiH je evaluiran 2015. godine i objavljen u publikaciji ,,SME Policy lndex: Western Balkans and Turkey 2016′.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj projekt je, uz vrlo aktivnu tehničku pomoc GIZ-a, doprinio uspostavljanju neformalnog tijela u obliku SBA koordinacijske grupe za BiH, koja se uz podršku GIZ-a redovito sastaje i analizira ovu problematiku. lmenovan je SBA koordinator za Federaciju Bosne i Hercegovine, te je prema svakoj dimenziji definiran okvir relevantnih institucija, kao i koordinirajuće institucije za svaku dimenziju, koje su imenovale svoje predstavnike u SBA radnu grupu za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Konačan rezultat rada jeste definirati optimalnu metodologiju rada u prikupljanju podataka, a da se dnevni radni proces ne opterećuje.
