Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta i dopremijer u Vladi FBiH bio je gost Avazovog intervjua gdje je govorio o optužbama da je javni poziv za dodjelu sredstava od 1,2 miliona KM namješten, zbog čega su vlasnici IT kompanije Bloomteq podnijeli krivičnu prijavu POSKOK-u. Osim toga ministar je govorio o minimalnoj plati od 1000KM u Federaciji, njenom potencijalnom povećanju kao i o povećanju penzija početkom naredne godine.
Ministar Mijatović je naglasio kako stoji na raspolaganju svim pravosudnim institucijama, kao i samo ministarstvo i njegovi uposlenici kada je u pitanju potencijalno podnošenje krivične prijave.
„Nikakve pravno-formalne nepravilnosti nije bilo u tom javnom pozivu, ni u drugim javnim pozivima koje vodi FMRPO. Ja kao resorni ministar, i svi moji saradnici i zaposleni u ministarstvu, stojimo na raspolaganju Poskoku i svim pravosudnim institucijama, ne samo povodom ovog predmeta, nego po bilo kojem predmetu. Legitimno je podnositi krivične prijave. Svako ko posumnja da postoji bilo kakav kriminal ili korupcija u organima javne uprave treba to da uradi.
Ta firma se uredno prijavila i bila je drugorangirana, da je bila prvorangirana, vjerovatno ne bi bilo krivične prijave. Pravosudni organi znaju gdje je adresa ministarstva, kabinet zamjenika premijera, svaki papir, svako pitanje, sve što može, na raspolaganju smo. Da razjasnimo, nije u pitanju tender nego javni poziv za dodjelu grant sredstava po Zakonu o podsticanju male privrede, i nije riječ o cifri od 1.200.000 KM. Prvoplasirana firma je dobila 997.000 KM,“ kazao je Mijatović.
Ministar Mijatović se osvrnuo i na najavljeno povećanje penzija početkom naredne godine, ističući činjenicu da trenutno 48% budžeta Federacije odlazi na ovo davanje.

„Mi od početka održavamo kontinuiranu komunikaciju sa Savezom penzionera, i kolika god da je penzija, ona nije dovoljna da ti ljudi žive normalno. Naša je generacijska obaveza da o našim starijim sugrađanima vodimo računa koliko god je to moguće.
Problem penzionog fonda, dubioze i nedostatka sredstava za povećanje nije od jučer, niti je nastao u vrijeme prethodne vlade. Mi smo propustili da uradimo reformu penzionog sistema kada se to moglo, nakon privatizacije u oba entiteta podjednako. Da smo tada osnovali treći investicijski – privatni stub, sve bi bilo drugačije. Došli smo u situaciju da trenutno 48% budžeta Federacije ide za penzije i to građani moraju znati. Na zadnjem sastanku ministar Adnan Delić je, u kontinuiranoj komunikaciji s penzionerima, došao do nacrta zakona koji bi, u dogovoru između nas i njih, trebao biti usvojen do kraja godine. Ima još nekoliko stavki koje se usuglašavaju.
Ono što je sigurno jeste da idemo s boljim položajem penzionera na početku naredne godine, a to nam je vrlo bitna preostala obaveza uz sve ostale fiskalne reforme koje smo na početku mandata obećali. To sigurno ni tada neće biti dovoljno za dostojanstven život tih ljudi, ali će sigurno biti mnogo bolje nego u momentu preuzimanja dužnosti ove vlade. Dakle, ne radi se o slavlju, ali se radi o poboljšanju njihovog životnog standarda i nečemu što su oni kroz svoj radni vijek neosporno zaslužili,“ istakao je Mijatović.

Mijatović je naglasio da je mjera pomoći poslodavcima kroz subvencije doprinosa dala odlične rezultate.
„Zaposlenost je ista kao što je bila, a ljudi u Federaciji više nikada neće primiti platu ispod 1000 maraka. Oko 80 miliona KM isplaćeno je prema preduzećima u Federaciji zbog razlike u doprinosima. Nema više plata u kešu pratimo to. Eksponencijalno se smanjio porez na dobit, onaj akontativni koji su uzimali da bi isplaćivali plate u kešu, ali je tri puta porastao porez na dohodak. Ova mjera je dala pun efekat. I da se razumijemo uslijed svega što su ekonomska kretanja oko nas, treba brzo da počnemo pričati o povećanju minimalne plate. Moramo prije toga namiriti sve ove kategorije penzionere i ostale i ući u online fiskalizaciju. Podsjećam da su po prvi put od 2009. godine spušteni doprinosi u Federaciji,“ istakao je Mijatović.
Ministar se osvrnuo i na optužbe da Vlada nije učinila dovoljno za poplavljena područja.
„Danas su u Vladi potpisani ugovori o raspodjeli 50 miliona KM pomoći za sve opštine pogođene poplavama. U prvoj godini dali smo interventno milion KM za oporavak privrede nakon poplava, a danas još 10 miliona. Dakle, 99% privredne štete je nadoknađeno. To je naša obaveza, ne tražimo nikakvu zahvalnost za to,“ zaključio je Mijatović.

